Jedan od glavnih resursa Plural Wordsa jest zbirka knjiga koje su dio AAK kutija. Ova građa neizbježno postavlja pitanje: kako integrirati alternativnu i augmentativnu komunikaciju (AAK) tijekom pričanja priča?
AAK se često doživljava kao funkcionalni alat za komunikaciju, ponajprije namijenjen izražavanju osnovnih potreba. Iako je to jedna od njegovih uloga, AAK nudi mnogo više mogućnosti, uključujući i pripovijedanje. Stoga AAK u potpunosti pripada pričanju priča, jer omogućava alternativne i poticajnije načine prenošenja i doživljavanja priče.
Korištenje AAK alata i metoda tijekom pričanja priča potiče prijelaz s integracije na inkluziju. Kada govorimo o integraciji, očekujemo da se dijete prilagodi okolini (npr. dijete koje nosi slušalice za poništavanje buke), dok kod inkluzije očekujemo da se škola, knjižnica ili učionica prilagode djetetu (npr. upotreba piktograma, posebno prilagođen kutak, manji broj djece tijekom pričanja priča…). Takve prilagodbe ne samo da doprinose boljoj uključenosti djeteta u okolinu, već koriste i ostalim učenicima, koji mogu imati koristi od pristupačnijeg prostora i obogaćenih tehnika pričanja priča.
Pristupi koje nudimo inspirirani su iskustvima knjižnica, ali su jednako primjenjivi u učionici i drugim okruženjima za pričanje priča.
Usmjerenost na okolinu
Razmišljanje o okolini radi bolje pristupačnosti važan je dio procesa koji osigurava veću pažnju i uključenost vaše publike. Postoji nekoliko načina za preoblikovanje prostora, među kojima su:
- Piktogrami – jednostavni za primjenu, mogu se koristiti u cijeloj knjižnici, kao i u učionici. Omogućuju svoj djeci da se upoznaju s okruženjem i njegovim pravilima (npr. u kutku za čitanje), čime se potiče njihova samostalnost.
- Senzorni kutak/soba – Posebno uređen kutak sa senzornim elementima (npr. prilagođeni namještaj i rasvjeta, teške plišane igračke za umirivanje mlađe djece, slušalice za poništavanje buke…) pomaže djeci da se smire i smanjuje preopterećenje osjetila. Stvaranje takvih inkluzivnih prostora doprinosi povećanju dječje koncentracije pružajući im okruženje koje odgovara njihovim potrebama.
Kako uključiti AAK tijekom pričanja priča?
Postoji mnogo načina za uvođenje AAK (alternativnih i augmentativnih komunikacijskih) metoda tijekom pripovijedanja, bilo da koristite niskotehnološka ili visokotehnološka pomagala. To ovisi o resursima kojima raspolažete, ali već sada možete uključiti jednostavne alate koji ne zahtijevaju puno materijala.
- Piktogrami: Čitanje priče uz istovremeno pokazivanje piktograma može biti zanimljiva i lako izvediva aktivnost. Pripovjedač time usporava tempo čitanja, omogućujući svoj djeci da lakše prate priču i dulje zadrže pažnju. Također, može potaknuti djecu da sudjeluju u pripovijedanju tako što će i sama pokazivati na piktograme, čime se stvara osjećaj pripadnosti i daje važnost djeci s teškoćama u govoru. Osim toga, korištenje piktograma naglašava ključne riječi u priči, što doprinosi razvoju rječnika.
- Znakovni jezik: Bilo da surađujete s tumačem ili sami učite osnovne pojmove znakovnog jezika, ova metoda sjajan je način za poticanje inkluzivnosti. Čak i ako vaši korisnici nisu upoznati sa znakovnim jezikom, njegova vizualna komponenta pojačava pažnju i angažiranost slušatelja. Djecu možete potaknuti da zajedno s vama koriste znakove – to ne samo da obogaćuje njihov rječnik, već i olakšava razumijevanje priče.
- Vizualno pripovijedanje: Ova metoda potiče korisnike da se oslanjaju na vizualne elemente, a ne samo na tekst. Postoji niz tradicionalnih tehnika pripovijedanja, poput kamishibaija, kazališta sjena ili leporella, koje naglašavaju vizualni aspekt priče. Također, ove tehnike možete kombinirati s pikrogramima ili znakovnim jezikom kako biste stvorili višedimenzionalan pristup pripovijedanju.
Primjeri dobre prakse
Korištenje AAK alata za pripovijedanje ne osigurava samo pristupačnost, već ima i važnu ulogu u socijalizaciji. Djeci koja se suočavaju s komunikacijskim preprekama takav pristup pokazuje da pripadaju zajednici te da se njihovo sudjelovanje cijeni i potiče. Za kraj ovog članka, izdvajamo tri knjižnice koje nude pripovijedanje uz podršku AAK-a:
Bibliothèque du secteur Saint-Janvier, Mirabel (Québec, Canada)
Ova knjižnica u Québecu jedna je od prvih u regiji koja je uvela pristupačno pripovijedanje. Raspored aktivnosti dostupan je u obliku piktograma, a posebno su osmislili i senzornu sobu prilagođenu čak i najmlađima
Mediateka Haut-du-Lièvre, Nancy (Francuska)
Ova multimedijalna knjižnica smještena u Nancyju (Francuska) nudi inkluzivne sate pričanja priča tijekom kojih se priče čitaju u suradnji s tumačem francuskog znakovnog jezika. Oblici priča su raznoliki: slikovnice, dokumentarni naslovi, pop-up knjige, pjesme, pa čak i kamišibai.
Knjižnica Louise Michel, Pariz (Francuska)
Knjižnica koja se nalazi u Parizu (Francuska) već nekoliko godina organizira čitanja priča uz pomoć AAK-a. Knjižničari koriste piktograme i surađuju s mladim odraslim osobama s intelektualnim teškoćama kako bi im pomogli u označavanju piktograma. Ova suradnja uvažava sve čitatelje i pokazuje da su oni aktivni partneri u iskustvima čitanja.
Reference:
Avalos, A. (2023, July 21). Retour d’expérience : Une heure du conte inclusive en communication alternative et améliorée. Bibliothèque Louise Michel. https://biblouisemichel.wordpress.com/2023/07/21/retour-dexperience-une-heure-du-conte-inclusive-en-communication-alternative-et-amelioree/
DSouza, S., Rubanova, P., Dukhovny, E., & Roth, C. (n.d.). Storytime with AAC: Establishing a library-based storybook reading program for AAC users and families: A tutorial. California State University, East Bay. https://www.sohaveyouheard.org/siteassets/files/cal-state-presentation-slides-storytime-with-aac.pdf
Pomier-L., C. (2023, October 16). Bibliothèques publiques inclusives : Accueillir les tout-petits ayant besoin de soutien particulier. Tout-petits.org. https://tout-petits.org/publications/dossiers-web/bibliotheques-publiques/bibliotheques-publiques-inclusives-accueillir-les-tout-petits-ayant-besoin-de-soutien-particulier/
Web stranica https://bibliotheques-inclusives.fr/ pruža nekoliko prijedloga i smjernica za stvaranje pristupačnijih knjižnica.
