{"id":2260,"date":"2024-10-04T13:07:26","date_gmt":"2024-10-04T11:07:26","guid":{"rendered":"https:\/\/plural-words.eu\/blog\/znakovni-jezik-most-do-rane-komunikacije-i-inkluzije\/"},"modified":"2024-10-17T12:40:06","modified_gmt":"2024-10-17T10:40:06","slug":"znakovni-jezik-most-do-rane-komunikacije-i-inkluzije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/blog\/znakovni-jezik-most-do-rane-komunikacije-i-inkluzije\/","title":{"rendered":"Znakovni jezik: most do rane komunikacije i inkluzije"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Znakovni jezik<\/strong> je <strong>vizualno sredstvo komunikacije<\/strong> koje se sastoji od ru\u010dnih znakova (jednom ili obje ruke) u kombinaciji s gestama, izrazima lica, pokretima usana (rije\u010di izgovorene bez zvuka) te polo\u017eajem tijela. <\/p>\n\n<p>Svaki znak ima tri razli\u010dita elementa: <strong>konformaciju ruke, polo\u017eaj ruke i pokret ruke.<\/strong> <\/p>\n\n<p> Znakovi i geste, zajedno s izrazom lica i dr\u017eanjem tijela, koji se koriste za komunikaciju izme\u0111u partnera primaju se uz pomo\u0107 vida (Ghergu\u021b, 2013). Dok je za govor glavni komunikacijski kanal vokalno-auditivni, za osobe koje komuniciraju znakovnim jezikom prevladavaju\u0107i je gestualno-vizualni kanal komunikacije. <\/p>\n\n<p>Znakovni jezik obi\u010dno <strong>koristi zajednica gluhih i nagluhih \u0161irom svijeta<\/strong>, ali ga mogu <strong>koristiti i osobe s drugim o\u0161te\u0107enjima govora ili sluha<\/strong>, kao i njihove obitelji i prijatelji. U mnogim je zemljama znakovni jezik priznat kao materinji jezik gluhih osoba, jer je usko povezan s kulturom, konvencijama i normama zajednice koja ga koristi. Znakovni jezik <strong>nije prijevod govora u znakove<\/strong>, ve\u0107 je jezik za sebe, sa svojom strukturom, leksikom i gramati\u010dkim pravilima (Chirte\u0219, 2019). Na primjer, jedan znak mo\u017ee imati nekoliko zna\u010denja, a izgovorena rije\u010d mo\u017ee se na znakovni jezik prevesti na razli\u010dite na\u010dine.   <\/p>\n\n<p> Znakovni jezik tako\u0111er uklju\u010duje <strong>znakovanje<\/strong>, odnosno <strong>sustav znakova rukama koji odgovaraju slovima abecede<\/strong>. Pokreti se izvode u zraku, polo\u017eajem i pokretima prstiju jedne ili obje ruke.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"623\" height=\"350\" src=\"https:\/\/plural-words.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Article-5.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2224\" style=\"width:459px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/plural-words.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Article-5.jpeg 623w, https:\/\/plural-words.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Article-5-480x270.jpeg 480w\" sizes=\"(min-width: 0px) and (max-width: 480px) 480px, (min-width: 481px) 623px, 100vw\" \/><\/figure>\n\n<p><\/p>\n\n<p>Poput svakog jezika, znakovni jezik <strong>nije univerzalan<\/strong>, razli\u010dite zemlje i regije imaju svoje razli\u010dite znakovne jezike.<\/p>\n\n<p>Budu\u0107i da se radi o vizualnom na\u010dinu komunikacije, potrebno je da ljudi koji komuniciraju znakovnim jezikom stoje okrenuti jedno drugom licem u lice kako bi prenijeli i primili poruku, tako da osoba koja prima poruku mo\u017ee vidjeti ruke i lice osobe koja znakuje.<\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Predrasude o u\u010denju znakovnog jezika kod djece<\/strong><\/h2>\n\n<p>Premda znakovni jezik mo\u017ee biti vrlo pristupa\u010dan na\u010din komunikacije za djecu koja imaju usporeni jezi\u010dni razvoj ili koja ne mogu razviti svoj govor zbog odre\u0111enih zdravstvenih stanja odnosno kao posljedica invaliditeta, postoje odre\u0111ene predrasude zbog kojih neki stru\u010dnjaci i roditelji nerado koriste ovaj oblik komunikacije s tom djecom:<\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">1. Znakovni jezik \u0107e usporiti razvoj govora.<\/h6>\n\n<p>Pogre\u0161no je mi\u0161ljenje da znakovni jezik potpuno zamjenjuje verbalni jezik. Ukoliko verbalni govora uvijek prati znakovni kada se obra\u0107amo djetetu, verbalni jezik \u0107e se razvijati kako se razvijaju djetetove ekspresivne jezi\u010dne vje\u0161tine. Znakovni jezik djeci nudi na\u010din da se izraze kada imaju te\u0161ko\u0107a s izgovaranjem rije\u010dima, a kada jednom razviju verbalni govor, mogu koristiti oba oblika komunikacije ili verbalna komunikacija mo\u017ee postati glavno sredstvo komunikacije. Dokaz za to su \u010duju\u0107a djeca gluhih roditelja, koja razvijaju svoj verbalni jezik iako gluhi roditelji s njima komuniciraju isklju\u010divo znakovnim jezikom u ranom djetinjstvu.    <\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">2. Uporaba znakovnog jezika zbunit \u0107e djecu. <\/h6>\n\n<p>Na po\u010detku pou\u010davanja znakovnog jezika djeca mo\u017eda ne\u0107e razumjeti njegovo zna\u010denje u razli\u010ditim komunikacijskim kontekstima. Ali kroz stalnu uporabu znakovnog jezika, u kombinaciji s govorom (verbalna komunikacija), dijete \u0107e nau\u010diti povezati znak s njegovim zna\u010denjem. <\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">3. Znakovni jezik je prete\u017eak za djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju. <\/h6>\n\n<p>Postoji i zabluda da je, za djecu koja kasne u jezi\u010dnom razvoju ili imaju kognitivnim pote\u0161ko\u0107e, znakovni jezik previ\u0161e slo\u017een za u\u010denje ili u\u010dinkovitu uporabu<strong>. <\/strong>No, mnoga djeca usporenog razvoja govora mogu razumjeti znakovni jezik, osobito zato \u0161to koristi vizualne i kinesteti\u010dke na\u010dine u\u010denja. Takva djeca mogu lak\u0161e komunicirati znakovima jer su razvila motori\u010dke sposobnosti potrebne za gestikuliranje, \u010dak i ako nisu razvila finu motoriku potrebnu za govor. <\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">4. Znakovni jezik ograni\u010dit \u0107e budu\u0107e komunikacijske vje\u0161tine djece. <\/h6>\n\n<p>Postoji pogre\u0161no mi\u0161ljenje da, ukoliko dijete nau\u010di komunicirati znakovnim jezikom, ne\u0107e razviti druge va\u017ene komunikacijske vje\u0161tine, poput \u010ditanja i pisanja. Studije su pokazale da u\u010denje znakovnog jezika mo\u017ee pobolj\u0161ati vje\u0161tine \u010ditanja i pisanja jer poma\u017ee djeci razumjeti vezu izme\u0111u simbola (znakova ili pisanih rije\u010di) i zna\u010denja. Upotreba prstiju tako\u0111er mo\u017ee poticati razvoj vje\u0161tina \u010ditanja i pisanja.  <\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Uporaba znakovnog jezika u \u0161koli<\/h2>\n\n<p>Znakovni jezik osnovno je komunikacijsko sredstvo za gluhu i nagluhu djecu. Iako se znakovni jezik uglavnom koristi za gluhu djecu, mogu ga koristiti i drugi u\u010denici, poput onih koji \u010duju, ali ne govore. Znakovni jezik ili specifi\u010dni znakovi znakovnog jezika mogu se koristiti kao AAK modaliteti za djecu s razli\u010ditim te\u0161ko\u0107ama ili s jezi\u010dnim razvojnim poreme\u0107ajima. Ameri\u010dka udruga za govor, jezik i sluh (ASHA &#8211; American Speech-Language-Hearing Association) svrstava znakove u kategoriju AAK modaliteta bez pomagala, koji se mogu koristiti ili za zamjenu verbalne komunikacije kada verbalna komunikacija nije mogu\u0107a ili za podr\u0161ku verbalnoj komunikaciji.   <\/p>\n\n<p>Uporaba znakovnog jezika s djecom s te\u0161ko\u0107ama u razvoju mo\u017ee imati mnogo <strong>benefita:<\/strong><\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pobolj\u0161ava ranu komunikaciju;<\/li>\n\n\n\n<li>Smanjuje frustraciju, jer dijete mo\u017ee izraziti svoje potrebe i \u017eelje;<\/li>\n\n\n\n<li>Omogu\u0107uje djeci u\u010dinkovitu komunikaciju;<\/li>\n\n\n\n<li>Pove\u0107ava djetetovo samopouzdanje;<\/li>\n\n\n\n<li>Poma\u017ee u stvaranju \u010dvr\u0161\u0107e veze izme\u0111u djeteta i okoline;<\/li>\n\n\n\n<li>Poti\u010de socijalni i emocionalni razvoj;<\/li>\n\n\n\n<li>Poti\u010de multimodalno u\u010denje.<\/li>\n<\/ul>\n\n<p><\/p>\n\n<p>Istodobno, poticanje u\u010denja znakovnog jezika kod \u010duju\u0107e djece, a koja su vr\u0161njaci djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju ili djece koja imaju komunikacijskim te\u0161ko\u0107e, pridonosi razumijevanju izazova i prepreka s kojima se ta djeca mogu susresti, pove\u0107anju empatije, prihva\u0107anja i uklju\u010denosti.<\/p>\n\n<p><\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Literatura:<\/h2>\n\n<p>Chirte\u0219, G. (2019), Limba rom\u00e2n\u0103 vs limbajul mimico-gestual. Limb\u0103 matern\u0103 vs limb\u0103 str\u0103in\u0103. Limb\u0103 surogat vs limb\u0103 natural\u0103. Dihotomii constructive, \u00een Strategii educa\u021bionale specifice \u00een contextul dizabilit\u0103\u021bii de auz, Cluj-Napoca, Ed. ASCR    <\/p>\n\n<p>Ghergu\u021b, A. (2013), Sinteze de psihopedagogie special\u0103: ghid pentru concursuri \u0219i examene de ob\u021binere a gradelor didactice (ed. a III-a). Ia\u0219i, Ed. Polirom.  <\/p>\n\n<p>Humphries,T., Kushalnagar, P., Mathur, G., Napoli, D., Padde, C., Rathmann, C, Smith, S., (2017), Discourses of prejudice in the professions: the case of sign languages, Journal of Medical Ethics, Volume 43, Issue 9<\/p>\n\n<p>Pontecorvo, E. , Higgins,M., Mora, J., Lieberman, A.M., Pyers J., Caselli, N.K. ( 2023) Learning a Sign Language Does Not Hinder Acquisition of a Spoken Language, Journal of Speech, Language, and Hearing Research<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/pubs.asha.org\/doi\/10.1044\/2022_JSLHR-22-00505\n<\/div><\/figure>\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/www.spreadthesign.com\/en.gb\/search\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znakovni jezik je vizualno sredstvo komunikacije koje se sastoji od ru\u010dnih znakova (jednom ili obje ruke) u kombinaciji s gestama, izrazima lica, pokretima usana (rije\u010di izgovorene bez zvuka) te polo\u017eajem tijela. Svaki znak ima tri razli\u010dita elementa: konformaciju ruke, polo\u017eaj ruke i pokret ruke. Znakovi i geste, zajedno s izrazom lica i dr\u017eanjem tijela, koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2232,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2261,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2260\/revisions\/2261"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}