{"id":2973,"date":"2025-04-01T09:16:03","date_gmt":"2025-04-01T07:16:03","guid":{"rendered":"https:\/\/plural-words.eu\/blog\/primjena-aak-a-u-djece-i-odraslih-s-autizmom\/"},"modified":"2025-04-14T16:44:11","modified_gmt":"2025-04-14T14:44:11","slug":"primjena-aak-a-u-djece-i-odraslih-s-autizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/blog\/primjena-aak-a-u-djece-i-odraslih-s-autizmom\/","title":{"rendered":"Primjena AAK-a u djece i odraslih s autizmom"},"content":{"rendered":"\n

Jedan od najve\u0107ih problema s kojima se susre\u0107u djeca i odrasli s poreme\u0107ajem iz spektra autizma (PSA) su pote\u0161ko\u0107e u spontanom govoru i stjecanju komunikacijskih vje\u0161tina.<\/strong>Poreme\u0107aj iz spektra autizma (PSA) je neurolo\u0161ki i razvojni poreme\u0107aj koji utje\u010de na na\u010din na koji ljudi komuniciraju s drugima, u\u010de i pona\u0161aju se. Iako se autizam mo\u017ee dijagnosticirati u bilo kojoj dobi, opisuje se kao “razvojni poreme\u0107aj” jer se simptomi op\u0107enito pojavljuju u prve dvije godine \u017eivota. Stoga je va\u017eno da njihovi komunikacijski partneri prepoznaju i primjereno reagiraju na djetetove poku\u0161aje komuniciranja, bez obzira na formu u kojoj se oni prezentiraju. Na taj na\u010din dijete u\u010di utjecati na svoju okolinu i time pro\u0161iruje komunikacijske funkcije (Sto\u0161i\u0107, 2013). <\/p>\n\n

\"\"
Povelja o komunikacijskimpravima,premaNational Joint Committee for the Communication Needs ofPersons With Severe Disabilities (NJC), 2015.<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n

Unapre\u0111enjem funkcionalnih komunikacijskih vje\u0161tina pove\u0107ava se neovisnost u aktivnostima svakodnevnog<\/strong> \u017eivota (Drager i sur., 2010.), zbog \u010dega je potrebno raditi na dugoro\u010dnim ciljevima koji uklju\u010duju<\/strong> komunikacijsku autonomiju<\/strong>, dostupnost i kompetenciju<\/strong> (Porter i Cafiero, 2009.). Va\u017eno je naglasiti da osobe s PSA nemaju samo pote\u0161ko\u0107e u stvaranju komunikacijskog odgovora, ve\u0107 imaju i odre\u0111ene probleme u procesuiranju, odnosno razumijevanju komunikacijskih inputa (razumijevanje verbalnih uputa) (Cafiero, 2001). <\/p>\n\n

Kako bismo djeci s PSA omogu\u0107ili \u0161to ve\u0107u samostalnost i ravnopravno sudjelovanje u dru\u0161tvu, moramo prona\u0107i na\u010din da svakom djetetu olak\u0161amo razumijevanje komunikacijskih poruka i izra\u017eavanje, a kako navodi Mirenda (2003.), istra\u017eivanja su pokazala da mnoga djeca i odrasli s PSA, bez obzira na razinu pote\u0161ko\u0107a, mogu uspje\u0161no koristiti alternativne tehnike funkcionalne komunikacije ako im se pru\u017ee odgovaraju\u0107e upute i mogu\u0107nosti u\u010denja. <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

Augmentativna i alternativna komunikacija (AAK) pru\u017ea sredstvo u\u010dinkovite komunikacije osobama s poreme\u0107ajem iz autisti\u010dnog spektra, od kojih mnogi ne mogu u\u010dinkovito koristiti konvencionalni govor. Istra\u017eivanje je dalo ve\u0107u podr\u0161ku potpomognutoj komunikaciji nego znakovnom jeziku za osobe s poreme\u0107ajem iz spektra autizma, iako je nekoliko studija uvjerljivo pokazalo u\u010dinkovitost znakovnog jezika. Literatura se bavi upotrebom znakovnog jezika kod osoba s PSA od 1970-ih (Ganz & Gilliland, 2014.). <\/p>\n\n

Broj adolescenata i odraslih s poreme\u0107ajem iz spektra autizma u svijetu raste (Gerhardt & Lainer, 2011). Na\u017ealost, broj prilika za te pojedince da uspje\u0161no sudjeluju u svijetu je ograni\u010den, a kao rezultat toga, \u010desto imaju lo\u0161e rezultate u odrasloj dobi u odnosu na njihovu ulogu u zajednici kojoj pripadaju. <\/p>\n\n

Kori\u0161tenje sustava koji je prikladan za dijete ili osobu s invaliditetom i njihovu okolinu pove\u0107ava neovisnost, izra\u017eavanje, u\u010denje i dru\u0161tvenu uklju\u010denost. To mo\u017ee pozitivno utjecati na smanjenje nepo\u017eeljnih i dru\u0161tveno neprihvatljivih pona\u0161anja, razvijanje samopo\u0161tovanja i op\u0107enito dovodi do pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivota”. Tako\u0111er, dugoro\u010dno gledano, mogu zna\u010dajno smanjiti tro\u0161kove ako se primjenjuju od djetinjstva jer omogu\u0107uju bolje obrazovanje, a time i pove\u0107avaju vjerojatnost zapo\u0161ljavanja i boljih poslova kasnije u \u017eivotu. <\/p>\n\n

Tako\u0111er treba naglasiti da AAK predstavlja razne prednosti za stjecanje i reprodukciju novog znanja. Stoga treba naglasiti da je njegova primjena bitna za osobe s PSA u obrazovanju i svakodnevnom \u017eivotu (Ba\u0161i\u0107, Ma\u0107e\u0161i\u0107 Petrovi\u0107, Zdravkovi\u0107, Kova\u010devi\u0107, Gaji\u0107 i Arsi\u0107, 2020.). <\/p>\n\n

AAK sustav za osobe s poreme\u0107ajem iz spektra autizma uklju\u010duju visokotehnolo\u0161ke ure\u0111aje<\/strong> kao \u0161to su razli\u010diti elektroni\u010dki ure\u0111aji, tableti, komunikatori i ure\u0111aji za generiranje govora te ure\u0111aje niske tehnologije<\/strong>, poput slika ili simbola koji se mogu pri\u010dvrstiti na komunikacijsku plo\u010du ili razmjenjivati \u200b\u200bs komunikacijskim partnerom (Bondy i Frost 2002, citirano u Lang et al., 2014). <\/p>\n\n

\"\"<\/figure>\n\n

AAK ne samo da koristi djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju i osobama s invaliditetom koji, koriste\u0107i ga, mogu sudjelovati u svakodnevnim i \u0161kolskim aktivnostima; tako\u0111er zna\u010dajno pridonosi njihovim skrbnicima, pred\u0161kolskom i \u0161kolskom<\/strong> osoblju smanjuju\u0107i vrijeme provedeno u pru\u017eanju osobne asistencije i time pove\u0107avaju\u0107i vrijeme dostupno za druge aktivnosti. Prednosti se prote\u017eu i na \u0161iru zajednicu; uz pomo\u0107 AAK-a ljudi mogu sudjelovati u dru\u0161tvu <\/strong>i stoga pridonijeti okoli\u0161u te se manje oslanjaju <\/strong>na pomo\u0107 vlade (Berry i Ignash, 2003.) <\/p>\n\n

Literatura<\/h2>\n\n
<\/div>\n\n

Ba\u0161i\u0107, A., Ma\u0107e\u0161i\u0107-Petrovi\u0107, D., Zdravkovi\u0107, R., Kova\u010devi\u0107, J., Gaji\u0107, A., & Arsi\u0107, B. (2020). Upotreba asistivne tehnologije u slu\u017ebi sticanja znanja kod osoba sa poreme\u0107ajima iz spektra autizma. U: Vladimir Kati\u0107 (Ur.): XXVI Skup trendovi razvoja:\u201cinovacije u modernom obrazovanju\u201d, 242-245 <\/p>\n\n

Berry B.E., Ignash S. (2003). Assistive technology: providing independence for individuals with disabilities. <\/em>Rehabil Nurs<\/em><\/a>. <\/em>doi: 10.1002\/j.2048-7940.2003.tb01715.x <\/p>\n\n

Cafiero, J. M. (2001). The Effect of an Augmentative Communication Intervention on the Communication, Behavior, and Academic Program of an Adolescent with Autism. Focus on Autism and Other Developmental Disabilities, 16(3), 179-189. <\/em> <\/p>\n\n

Ganz, J. B. (2015).AAC Interventions for Individuals with Autism Spectrum Disorders: State of the Science and Future Research Directions. Augmentative and Alternative Communication, 31(3), 203\u2013214. <\/em>doi:10.3109\/07434618.2015.1047532 <\/p>\n\n

Gerhardt, Peter F., Lainer I. (2010). Addressing the Needs of Adolescents and Adults with Autism: A Crisis on the Horizon. DOI: <\/em>10.1007\/s10879-010-9160-2<\/em><\/a><\/em> <\/p>\n\n

Holyfield, C., Drager, K. D. R., Kremkow, J. M. D., & Light, J. (2017).Systematic review of AAC intervention research for adolescents and adults with autism spectrum disorder. Augmentative and Alternative Communication, 33(4), 201\u2013212. <\/em>doi:10.1080\/07434618.2017.1370495 <\/p>\n\n

Sto\u0161i\u0107, J. (2013). Spontana komunikacija i njena u\u010dinkovitost u djece s poreme\u0107ajem iz autisti\u010dnog spektra<\/a>. Hrvatska revija za rehabilitacijska istra\u017eivanja, Vol 49, 115-129. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedan od najve\u0107ih problema s kojima se susre\u0107u djeca i odrasli s poreme\u0107ajem iz spektra autizma (PSA) su pote\u0161ko\u0107e u spontanom govoru i stjecanju komunikacijskih vje\u0161tina.Poreme\u0107aj iz spektra autizma (PSA) je neurolo\u0161ki i razvojni poreme\u0107aj koji utje\u010de na na\u010din na koji ljudi komuniciraju s drugima, u\u010de i pona\u0161aju se. Iako se autizam mo\u017ee dijagnosticirati u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2904,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2973"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2973\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2974,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2973\/revisions\/2974"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/plural-words.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}