Komunikacija je ključan element ljudskog života, a njezin izostanak može dovesti do poteškoća u socijalnom i emocionalnom funkcioniranju. Razgovor je razmjena misli i osjećaja u međuljudskim odnosima. Daje osjećaj jedinstva i pripadnosti grupi/zajednici. Međutim, postoje ljudi koji iz različitih razloga ne mogu koristiti govor kao sredstvo komunikacije. Za takve osobe razvijene su različite metode alternativne komunikacije, u skladu s pretpostavkom da ova vrsta komunikacije nije nimalo inferiorna verbalnoj komunikaciji. Jednostavno je drugačija – jedinstvena, dizajnirana za ljude s teškoćama u komunikaciji. Daje im priliku da sudjeluju u normalnom funkcioniranju u grupi vršnjaka, obitelji i društvu. Augmentativna i alternativne komunikacija (AAK) ima važnu ulogu u radu s osobama s složenim komunikacijskim poteškoćama. AAK metode mogu varirati od jednostavnih gesta i slika do naprednih tehnoloških uređaja.
Cilj ovog članka je prikazati različite metode alternativne komunikacije, njihove prednosti i nedostatke u kontekstu rada edukacijskog rehabilitatora i terapeuta senzorne integracije, kod osoba s različitim vrstama teškoća kojima bi takva vrsta pomoći mogla biti potrebna.
Metode alternativne komunikacije
Trenutno se u Poljskoj koriste različiti sustavi pomoći osobama s govornim poremećajima i/ili osobama kod kojih je izostao verbalni govor. Osobe koje koriste alternativnu komunikaciju pripadaju različitim dobnim skupinama i razlikuju se po svojim potrebama, odnosno određenim vrstama poremećaja koje imaju. Zajedničko obilježje svih osoba koji koriste alternativnu i augmentativnu komunikaciju je izostanak govora, nedovoljna govorna ekspresija ili gubitak govornih vještina uzrokovani bolešću ili nezgodom.
Među AAK metodama izdvajamo sljedeće:
1. Komunikacijski sustav za razmjenu slike (PECS)
PECS sustav – posebno je koristan u radu s djecom s poremećajima iz spektra autizma. PECS se temelji na razmjeni slika koje predstavljaju predmete, akcije ili koncepte, omogućujući osobi da izrazi svoje potrebe i želje.
Prednosti:
- Jednostavni za korištenje, osobito u ranim fazama učenja.
- Brzi rezultati u jednostavnoj komunikaciji.
- Omogućuje korisniku da inicira komunikaciju.
Nedostaci:
- Ograničen broj izraza.
- Zahtijeva stalni pristup skupu slika, što u nekim situacijama možda neće biti praktično.
- Manje učinkovit za osobe s teškim intelektualnim ili vizualnim teškoćama.
2. Komunikacija gestama i znakovnim jezikom
Znakovni jezik i geste često se koriste u radu s osobama koje su gluhe/nagluhe ili imaju veće govorne poteškoće. Korištenje gesta može podržati razvoj govora kod djece s jezičnim kašnjenjem. Izradu programa i metoda rada s osobama s oštećenjem sluha provodi surdopedagog. Kombinirano djelovanje tima stručnjaka, temeljeno na izrađenom programu rada, omogućuje postizanje dobrih terapijskih rezultata.
Prednosti:
- Mogućnost izražavanja širokog raspona emocija i potreba.
- Omogućuje učenje na prirodan način kroz promatranje i oponašanje.
- Potiče razvoj fine i grube motorike.
Nedostaci:
- Zahtijeva učenje i praksu, što može biti dugotrajno.
- Jezična barijera – ne znaju svi znakovni jezik.
- Teže primjenjivo kod osoba s motoričkim teškoćama.
3. Uređaji za generiranje govora (SGD)
SGD su elektronički uređaji koji generiraju govor na temelju podataka koje unese korisnik. To mogu biti jednostavni gumbi koji reproduciraju snimljene fraze ili napredniji tableti s komunikacijskim softverom. Poljski uređaj razvijen za potrebe AAK-a je “Mówik“.
Prednosti:
- Sposobnost izražavanja složenih misli i rečenica.
- Podržava razvoj jezičnih i kognitivnih vještina.
- Prilagodljiv.
Nedostaci:
- Financijski skup za održavanje.
- Zahtijeva redovito održavanje i punjenje.
- Osjetljiv na mehanička oštećenja.
Uloga edukacijskog rehabilitatora i terapeuta senzorne integracije
Ključnu ulogu u uvođenju i primjeni alternativnih metoda komunikacije imaju edukacijski rehabilitator i terapeut senzorne integracije. Njihova zadaća nije samo odabir adekvatnih alata, već i podučavanje i praćenje napretka u komunikaciji.
1. Individualni pristup
Svaki učenik ima svoje jedinstvene potrebe i sposobnosti, stoga je individualan pristup ključan. Edukacijski rehabilitator će precizno procijeniti djetetove komunikacijske vještine i prilagoditi AAK metodu njegovim potrebama.
Prednosti:
- Mogućnost prilagodbe metoda individualnim potrebama učenika.
- Poboljšajte rezultate personaliziranim pristupom.
- Povećana motivacija učenika za učenje.
Nedostaci:
- Dugotrajna evaluacija i prilagodba metoda.
- Potreba za stalnim praćenjem i modificiranjem plana rada.
- Zahtijeva puno fleksibilnosti i kreativnosti od strane odgajatelja.
2. Suradnja s obitelji i stručnim timom
Učinkovita primjena alternativnih metoda komunikacije zahtijeva suradnju s djetetovom obitelji i drugim stručnjacima, poput logopeda, psihologa i radnih terapeuta.
Prednosti:
- Holistički pristup terapiji.
- Dosljednost terapijskih aktivnosti u različitim okruženjima (dom, škola, terapija).
- Veća emocionalna i obrazovna podrška djetetu.
Nedostaci:
- Zahtijeva koordinaciju i komunikaciju između različitih stručnjaka.
- U praksi ju je teško organizirati
Potreba za predanošću i suradnjom od strane obitelji.
Praktični primjeri
1. Djeca s autizmom
Poremećaj iz spektra autizam (PSA) obuhvaća širok raspon neurorazvojnih poremećaja koji utječu na komunikaciju, socijalnu interakciju i ponašanje. Osobe iz spektra autizma često imaju poteškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, što može dovesti do frustracija, socijalne izolacije i poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Kao odgovor na te teške izazove, razvijene metode augmentativne i alternativne komunikacije (AAK) postaju neprocjenjivo terapeutsko sredstvo. Dijete s autizmom može imati poteškoća u verbalnoj komunikaciji, što mu otežava funkcioniranje u školskom okruženju. To je često slučaj, a ima i poteškoća s pravilnim primanjem poruka upućenih izravno njemu. Osobe iz spektra autizma obično ne osjećaju potrebu za razmjenom informacija i vrlo često pokazuju nedostatak spontanosti u pokušaju komunikacije. Neka djeca s PSA-om koriste pojedinačne riječi, ali imaju poteškoća s imenovanjem predmeta. Tu su i jezični stereotipi i eholalije. Uvođenje PECS-a omogućuje osobi s otežanom komunikacijom izražavanje osnovnih potreba, čime se smanjuje frustracija i podupire društveni razvoj. Pravilno odabrane AAK metode omogućuju osobama s autizmom razvoj komunikacijskih vještina, što dovodi do bolje socijalne interakcije. S AAK-om te osobe mogu izraziti svoje potrebe, osjećaje i misli, što smanjuje frustraciju i poboljšava kvalitetu njihova života. Ovo je vrlo važno pri radu u nastavi i tijekom terapije. Kada se dobro razumijemo, učenje i terapija su puno učinkovitije i donose veće međusobno zadovoljstvo.
2. Djeca s cerebralnom paralizom
Dijete s cerebralnom paralizom može imati problema s motoričkom kontrolom, što otežava korištenje tradicionalnih metoda komunikacije. U tom slučaju mogu pomoći piktogrami i komunikacijska pomagala koja su prilagođena djetetovoj motorici. Pri započinjanju rada na alternativnoj komunikaciji terapeut bi, ako je moguće, trebao započeti vježbanjem djetetove geste pokazivanja koja olakšava korištenje različitih terapijskih sredstava te potiče dvosmjernu komunikaciju.
Sažetak
Alternativne metode komunikacije neprocjenjiv su alat u radu edukacijskog rehabilitatora i terapeuta senzorne integracije. Odabir odgovarajuće metode ovisi o individualnim potrebama i sposobnostima učenika, kao i o resursima kojima pojedina obrazovna ustanova raspolaže. Unatoč ograničenim financijskim sredstvima, uvijek treba nastojati razviti učinkovit način rada s djecom. Ranom intervencijom postižu se bolji rezultati. U tu svrhu koriste se posebni programi poput podrške ranom razvoju. Izrada plana i rasporeda terapije koja podržava razvoj komunikacije kod djeteta s govornim poremećajima proces je koji se odvija u više faza koji je vremenski raspoređen. Zahtijeva angažman velikog broja stručnjaka i suradnju s užom i širom okolinom.
Članak napisala: Honorata Kolasa
Bibliography
M. Nosko Goszczycka, AAC for everyone. A guide for parents and therapists . Harmonia Publishing House.
M. Grycman , M. Jerzyk, M. Bucyk- Active model, augmentative and alternative communication. Rehabilitation Publishing House Center for the Development of Communication.
