Radi kao psihopedagog

Učitelj edukacijski rehabilitator/ Psihopedagog

Specijalna tehnička srednja škola za osobe oštećena sluha Cluj-Napoca

Ovo zanimanje uključuje individualni rad s djecom s različitim teškoćama u razvoju u područjima koja se odnose na razvoj jezika, terapiju jezičnih poremećaja, kognitivnu stimulaciju, psihomotornu terapiju i senzornu stimulaciju. Aktivnosti se provode individualno i prilagođene su svakom djetetu. Učitelj psihopedagog procjenjuje potrebe djece s teškoćama u razvoju, njihov razvojni potencijal i učinkovitost intervencijskog programa.

Istovremeno pripremam izvješća o procjenama, personalizirane planove intervencije, strategije intervencije, planiranje aktivnosti, prilagodbe kurikuluma, ljestvice procjene i tehnike intervencije. Drugi zadatak je suradnja s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, članovima multidisciplinarnog tima, drugim učiteljima i zajednicom.

Da, s AAK metodama sam se imala prilike upoznati još na dodiplomskom studiju. Kasnije sam ih počela češće koristiti u svojoj profesionalnoj praksi. Moje iskustvo u korištenju ovih metoda je oko 5 godina. Pohađala sam nekoliko webinara o korištenju AAK metoda te sam ih i počeo svakodnevno koristiti u svojoj praksi.

AAK metode uglavnom koristim kako bih olakšala razumijevanje poruke u tekstu onim učenicima kojima je potrebna podrška. Istodobno, još jedna često korištena metoda je komunikacija pomoću simbola. Ovu metodu koristim uglavnom za konstruiranje zahtjeva za onu djecu čiji verbalni jezik nije dovoljno razvijen, ali i u kontekstima kao što je prilagodba zahtjeva teksta ili vježbe. Također koristim AAK metode za objašnjavanje zahtjeva aktivnosti, pravila zadatka kako bi djeca lakše razumjela što je njihov zadatak.

Prije svega, AAK sustavi i metode novi su način razvoja komunikacije za odrasle i djecu. Poboljšanjem komunikacije poboljšava se razumijevanje poruka, a samim tim i društveno sudjelovanje, stvarajući prostor za uključivanje. Korištenje ovih metoda također je vrlo važno za djecu s poremećajima u razvoju poput autizma u slijedu zadataka i njihovom objašnjavanju korak po korak. Iako je usmena komunikacija i dalje glavni oblik komunikacije, korištenje AAK-a je u brojnim studijama povezano s razvojem govora i s onim temeljnim komunikacijskim vještinama za djecu s komunikacijskim teškoćama.

Korištenje AAK metoda također je povezano s poboljšanjem kvalitete života osoba s komunikacijskim teškoćama: poboljšava sudjelovanje ljudi u raznim aktivnostima u svakodnevnom životu, djeca i odrasli mogu jasnije izraziti svoje želje i potrebe, razvija se receptivni jezik, postoje velike koristi u područjima razumijevanja pročitanog, društvene interakcije, akademskih, profesionalnih i osobnih postignuća. Konačno, ove metode imaju brojne dobrobiti kako za djecu s teškoćama u komunikaciji, tako i za odrasle, primjerice one koji su bolovali od raznih oblika paralize, te su te metode „mostovi“ za sudjelovanje u društvenom i obiteljskom životu.

Jedna konkretna situacija u kojoj smo vidjeli prednosti ovih metoda je razumijevanje teksta za učenike s teškim oštećenjem sluha. U našoj ustanovi većina nastavnika koristi totalni komunikacijski pristup pa se usmeni jezik kombinira sa znakovnim jezikom i slikovnom komunikacijom. U razumijevanju teksta za osnovnoškolce, ali i za djecu predškolske dobi u razumijevanju zadataka i aktivnosti, AAK metode su vrlo važne i bitan su temelj u razumijevanju poruka i informacija. Učenici također lakše usvajaju vokabular, jasno razumiju poruku teksta i zadataka.

Komunikacijske knjige su još jedan primjer koji se koristi gdje vidim dobrobiti, posebno u razumijevanju zadataka, izražavanju potreba i sudjelovanju u raznim aktivnostima.

U Rumunjskoj ove alternativne i augmentativne metode komunikacije poznaje većina stručnjaka i često se koriste u nastavi ili terapijskim intervencijama. Istovremeno, često se koristi kao način nadopune verbalne komunikacije gestama, slikama, znakovnim jezikom, simbolima, fotografijama, predmetima, izrazima lica.

Međutim, većina ovih metoda koristi se uglavnom u posebnim edukacijskim i terapijskim programima, a manje su poznate ostatku populacije. Postoji i određena nevoljkost prema korištenju ovih metoda kod roditelja djece s teškoćama u razvoju zbog straha da djeca neće razviti vještine verbalne komunikacije.

Po mom mišljenju, kako bi se te prakse poboljšale, potrebno je stvoriti bazu podataka koja sadrži piktograme koja je besplatna i dostupna u svakom trenutku. Postoje mnogi resursi i metode AAK-a, ali vrlo malo ih je besplatno. Također vjerujem da bi trebalo stvoriti načine AAK za pojedine slučajeve i da bi baza resursa olakšala pristup različitim sredstvima i poboljšala način na koji se isporučuju korisnicima.

• ARSAAC
• Pictoselector

Dokumentacija, suradnja s drugim stručnjacima i roditeljima, timski rad bitni su u odabiru najprikladnije alternativne i augmentativne metode komunikacije.